Aarhuška konvencija

Aarhuška konvencija

Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša - Aarhuška konvencija je prvi međunarodno pravno obvezujući instrument u području zaštite okoliša, koji detaljno regulira politiku sudjelovanja općih ili zainteresiranih i pogođenih javnosti u pitanjima okoliša. Glavna ideja Aarhuske konvencije temelji se na otvaranju sustava odlučivanja i suodlučivanju, kao preduvjetima za legitimnost postupaka donošenja odluka.

Konvencija, koja uvodi minimalne standarde i zahtjeve u područjima pristupa informacijama o okolišu, suradnje u odlučivanju o okolišu i pravne zaštite u pitanjima okoliša, ne sprječava države stranke da uvedu mjere koje nadilaze minimalne zahtjeve Konvencije. Konvencija, koja pridaje veliku važnost civilnim društvima, posebno nevladinim (ekološkim) organizacijama, te im pridaje posebnu društvenu važnost, poziva države stranke na jačanje nevladinog sektora kroz podizanje svijesti i obrazovanje javnosti u području zaštita okoliša.

Konvencija izričito zabranjuje kažnjavanje ili progon osoba koje ostvaruju svoja prava prema Konvenciji. Interaktivna dvosmjerna izravna komunikacija između dionika ili pojedinaca i nadležnih institucija utire put demokratskom legitimitetu.

Aarhusku konvenciju ratificiralo je 47 država stranaka. Dokument sadrži i (kasnije) protokole (Protokol o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari) i izmjene (Izmjena i dopuna o sudjelovanju javnosti u odlučivanju o namjernom upuštanju u okoliš i stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama). Nisu sve potpisnice Aarhuske konvencije potpisale sve protokole i amandmane, što se mora uzeti u obzir prilikom ostvarivanja svojih prava i navodnih povreda.

Slovenija je ratificirala Aarhušku konvenciju 2004. godine. Sadržaj Konvencije je implementiran u Republici Sloveniji

- u članku 8. Ustava Republike Slovenije (Uradni list RS, br. 33/91-I, 42/97 - UZS68, 66/00 - UZ80, 24/03 - UZ3a, 47, 68 , 69/04 - UZ14, 69 / 04 - UZ43, 69/04 - UZ50, 68/06 - UZ121,140,143, 47/13 - UZ148, 47/13 - UZ90,97,99, 75/706 i UZ29 /21 - UZ62a),

- sa Zakonom o zaštiti okoliša (ZVO-1, Službeni glasnik RS, br. 39/06 - službeno prečišćeni tekst, 49/06 - ZMetD, 66/06 - US odluka, 33/07 - ZPNačrt, 57/08 - ZFO -1A, 70/08, 108/09, 108/09 - ZPNačrt-A, 48/12, 57/12, 92/13, 56/15, 102/15, 30/16, 61/17 - GZ, 21/18 - ZNOrg, 84/18 - ZIURKOE i 158/20),

- sa Zakonom o zaštiti prirode (ZON, Službeni list RS, br. 96/04 - službeno pročišćeni tekst, 61/06 - ZDru-1, 8/10 - ZSKZ-B, 46/14, 21/18 - ZNOrg, 31/18 i 82/20, ZDIJZ, ZUreP-2),

- sa Zakonom o prostornom planiranju (ZUreP-2, Službeni list RS, br. 61/17),

- sa Zakonom o pristupu informacijama od javnog značaja (ZDIJZ, Uradni list RS, br. 51/06 - službeno pročišćeni tekst, 117/06 - ZDavP-2, 23/14, 50/14, 19/15 - odluka SAD, 102 / 15 i 7/18),

- Rezolucija o normativnoj djelatnosti (Uradni list RS, br. 95/09).



Aarhuška konvencija ima tri glavna stupa:

I. Omogućavanje pristupa informacijama o okolišu,

II. Sudjelovanje javnosti u donošenju odluka

III. Zajamčena zaštita u pitanjima okoliša.

Prvi stup obvezuje tijela javne vlasti da sve informacije o okolišu daju na zahtjev, bez potrebe dokazivanja pravnog interesa, u potrebnom obliku (uvid, prijepis, fotokopija, elektronički zapis). Tijelo može odbiti pristup iz opravdanog razloga - ako nema podatke, ako ih nema u traženom obliku, ako je još u izradi, ako je zahtjev nerazuman, ako se radi o povjerljivim podacima , čije bi otkrivanje prouzročilo štetu predviđenu zakonom ili iz drugog razloga predviđenog nacionalnim pravom.

Drugi stup, koji se bavi sudjelovanjem javnosti u donošenju odluka o okolišu, nalaže što ranije i pravodobno uključivanje javnosti u procese donošenja odluka, budući da su mogućnosti još uvijek otvorene, pa tijelo mora osigurati odgovarajuće i pravodobno informiranje javnosti. nadležno tijelo za odlučivanje, pristup informacijama, pokretanje postupka, nacrt odluke, mogućnosti sudjelovanja javnosti, vrijeme i mjesto javne rasprave, način i rok za podnošenje komentara). Učinkovito sudjelovanje javnosti temelji se na:

- osigurati primjereno vrijeme za davanje stavova i prijedloga zainteresirane javnosti,

- promicanje obrazovanja javnosti o pitanjima okoliša,

- podizanje svijesti javnosti.

Konvencija kategorizira sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o okolišu u:

1. sudjelovanje pogođene javnosti u konkretnim postupcima za određeni zahvat u okoliš (postupak odlučivanja). Zakon Republike Slovenije ovu vrstu sudjelovanja prepoznaje kao sudjelovanje u postupcima izdavanja građevinskih dozvola i slično;

2. sudjelovanje zainteresirane javnosti u pripremi i oblikovanju politika zaštite okoliša kao što su planovi zaštite okoliša, programi, strategije, razvojni dokumenti i drugi slični akti (postupci