PROJEKT ENVIRONMENTAL APPLICABLE LAW ONLINE PLATFORM

Europski parlament
je izravno izabrano zakonodavno tijelo Europske unije, koje dijeli ovlast usvajanja, izmjena i dopuna zakonskih prijedloga te ovlasti usvajanja proračuna Europske unije na ravnopravnoj osnovi s Vijećem Europske unije. Europski parlament ima nadzornu ulogu u radu Komisije i drugih tijela EU te ključnu ulogu u suradnji s nacionalnim parlamentima država članica EU, u skladu s Lisabonskim ugovorom i Rezolucijama o odnosima između Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata (2008/2120 (INI)). 2013/2185 (INI), uspostavljene su dvije mreže za međuparlamentarnu suradnju:
- Međuparlamentarna razmjena informacija o Europskoj uniji - IPEX (Platforma za međuparlamentarnu razmjenu EU) i
- Europski centar za parlamentarno istraživanje i dokumentaciju - ECPRD (Europski centar za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju).
Europski parlament jedan je od vodećih zagovornika temeljnih ljudskih prava i demokracije u EU i šire, kao i globalno. U provedbi svojih politika i programa u skladu s Ugovorom o Europskoj uniji, Europska unija temelji se na poštivanju sljedećih vrijednosti:
- poštivanje ljudskog dostojanstva,
- sloboda,
- demokracija,
- jednakost,
- vladavina prava i
- poštivanje ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina.
Svake godine, za izvanredan rad u području ljudskih prava, bez obzira na teritorijalne granice i državljanstvo, Europska unija dodjeljuje pojedincu ili grupi ili organizaciji ili na drugi način kategoriziranom subjektu nagradu pod nazivom Saharovljeva nagrada za slobodu misli.
Organizacijska struktura Europskog parlamenta, koja djeluje u skladu s Poslovnikom, sastoji se od:
- Predsjednik
bira se na mandat od dvije i pol godine, s mogućnošću obnavljanja. Predsjednik predstavlja Europski parlament izvana, nadzire rad i rasprave samog Parlamenta, osigurava poštivanje Poslovnika Parlamenta, potpisuje sve redovito usvojene zakonske transkripte i usvaja proračun. U razdoblju od srpnja 2019. do prosinca 2021. obnaša dužnost predsjednika parlamenta David-Maria Sassoli.
- Članovi
biraju se izravno u 27 država članica Europske unije na petogodišnji mandat. Europski parlament trenutno ima 705 zastupnika. Samo broj članova države članice ovisi o broju stanovnika te zemlje. Za razdoblje od 2019. do 2024. Sloveniju predstavlja 8 zastupnika u Europskom parlamentu.
- političke skupine
postavljaju i organiziraju članovi. Za osnivanje jedne političke skupine potrebna su 23 člana. Svaki član može pripadati samo jednoj političkoj skupini, ali također može ostati neovisan i ne pripadati nijednoj skupini. U mandatnom razdoblju od 2019.-2024. osnovano je 7 političkih skupina;
- Skupina Europske pučke stranke (Kršćanski demokrati),
- Skupina Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu,
- Renew Europe Group,
- Skupina Zelenih / Europski slobodni savez,
- Grupa za identitet i demokraciju,
- Skupina europskih konzervativaca i reformista,
- Skupina ljevice u Europskom parlamentu - GUE / NGL,
- povjerenstva
Zastupnici Europskog parlamenta podijeljeni su u specijalizirane stalne odbore, koji su odgovorni za pripremu plenarnih sjednica. Stalnih povjerenstava ima 20. Svaki odbor se sastoji od 25 do 81 člana, uključujući predsjednika, predsjedništvo i tajništvo. Parlament također ima pravo osnivati privremene ili istražne odbore ako postoji potreba za rješavanjem specifičnih ili istražnih pitanja;
- delegacije
službene su skupine članica odgovorne za odnose i dijalog sa zemljama koje nisu članice EU. Europski parlament ima nekoliko vrsta izaslanstava:
1. izaslanstva u službenim međuparlamentarnim odborima,
2. izaslanstva u multilateralnim parlamentarnim skupštinama,
3. izaslanstva za odnose s drugom državom ili skupinom zemalja;
- politička tijela su
1. Konferencija predsjednika; odgovoran je za organizaciju rada Sabora (npr. dnevni red plenarnih sjednica, zastupnička mjesta), zakonodavno planiranje, odnose s drugim tijelima i institucijama Europske unije i druge poslove utvrđene Poslovnikom. Konferenciju čine predsjednik Sabora, predsjednici političkih skupina i predstavnici samostalnih zastupnika.
2. Ured je tijelo nadležno za administrativna, financijska, organizacijska, kadrovska i sva druga pitanja koja se tiču unutarnjeg funkcioniranja Parlamenta. Biro se sastoji od predsjednika Parlamenta, 14 potpredsjednika i šest kvestora.
3. Kolegij kvestora tijelo je nadležno za administrativna i financijska pitanja. Sastoji se od šest članova koji su ujedno i članovi Ureda.
4. Konferencija predsjednika odbora je tijelo odgovorno za konsolidaciju suradnje između različitih parlamentarnih odbora (npr. savjetovanje o nesuglasicama među odborima, davanje preporuka o radu odbora) i za druge poslove
Slika: Europski parlament
Vir: www.europarl.europa.eu
Zakonodavstvo o okolišu i Europski parlament
Europski parlament ima važnu ulogu u oblikovanju zakonodavstva EU-a o okolišu. U svom osmom mandatu bavio se zakonima koji proizlaze iz Akcijskog plana kružnog gospodarstva (o otpadu, baterijama, otpadnim vozilima, odlagalištima itd.), klimatskim promjenama, ratifikacijom Pariškog sporazuma, raspodjelom napora, računovodstvom korištenja zemljišta , mijenja korištenje zemljišta i šumarstva u obvezama Unije o klimatskim promjenama, reformi Europske sheme trgovanja emisijama itd.) i još mnogo toga.
Također je više puta izrazio stav da je bolja provedba zakonodavstva ključni prioritet. U rezoluciji iz 2013. o boljem ostvarivanju prednosti djelovanja EU-a u području zaštite okoliša i izgradnji povjerenja boljim znanjem i odgovornošću, kritizirao je nezadovoljavajuću provedbu zakona o okolišu u državama članicama i dao nekoliko preporuka za učinkovitiju provedbu, kao što je širenje najbolje prakse među članicama Države te regionalne i lokalne vlasti. U svom stavu o aktualnom ekološkom akcijskom programu istaknuo je potrebu strožeg provođenja okolišnog zakonodavstva EU. Također je pozvao na veću sigurnost ulaganja u potporu politici zaštite okoliša i naporima u borbi protiv klimatskih promjena te na veće razmatranje pitanja okoliša u drugim politikama.